Dr. Nouriel Roubini jedan je od najutjecajnijih ekonomista u SAD-u, ali i globalno. Redovni je predavač na fakultetu Stern School of Business (New York) i predsjednik konzultantske kompanije Roubini Global Economics.
Njegovo ime postaje još značajnije eskalacijom globalne ekonomske krize. Dr. Roubini jedan je od rijetkih ekonomista koji su točno prognozirali kolaps američkog tržišta nekretnina s kojim je u konačnici i započela velika svjetska kriza.

Dr. Nouriel Roubini doktorirao je na Harvard sveučilištu, bio akademik na Yale-u, a duži niz godina također i jedan od glavnih ekonomiskih analitičara za najveće financijske organizacije: MMF, Svjetsku banku itd.
Također je bio jedan od glavnih ekonomskih savjetnika u doba američkog predsjednika Billa Clintona. Danas je pak ključna osoba za ekonomsku analizu pri ministarstvu financija SAD-a (United States Treasury Department).

Ugledni list "Foreign Policy" proglasio ga je 4. najutjecajnijom osobom na listi "top 100 svjetskih mislilaca".

U nedavnom razgovoru za "The Wall Street Journal" (video gore desno) potvrdio je tezu koja s produbljenjem krize postaje sve glasnija - Karl Marx bio je u pravu.
U svom izlaganju naveo je kako ja aktualna kriza zapravo "druga runda" velike depresije s prve polovice prošlog stoljeća. Citirajući Karl Marxa naveo je kako postoji izuzetan rizik da se kapitalizam zaista uruši sam od sebe.

Iz predstavljanja Dr. Nouriel Roubini-a i brojnih drugih autora postaje jasno kako monumentalno djelo njemačkog filozofa Karl Marxa "Das Kapital" ponovno postaje jedna od najvažnijih analiza aktualnog političko-ekonomskog sustava. Nakon podužeg perioda neo-liberalne indoktrinacije sve veći broj ekonomskih stručnjaka ponovno "otkriva" Marxa i pridaje važnost njegovim teorijama.

Karl Marx je bez sumnje stvorio temelj za nastanak revolucionarne socijalističke misle, ipak prečesto se fokus stavlja na politički segment njegovog rada, zaboravljajući pritom njegovu opširnu ekonomsku analizu kapitalističkog sustava.

Prema Marxu kapitalizam egzistira od jedne do druge krize.
Iz današnje perspektive sa sigurnošću možemo potvrditi kako je njegova teorija o oscilaciji ekonomskih kriza bila itekako točna. Samo u periodu od velike ekonomske depresije prve polovine 20. stoljeća do danas, imali smo niz "manjih" kriza koje su sve uredno zabilježene od strane međunarodnih financijskih institucija.

Ipak, nakon svake krize kapitalizam se nekim "čudom" oporavio i ponovno je stasalo vrijeme prividnog prosperiteta.
U stvarnosti nije se radilo o nikakvom "čudu" već o jako jednostavnom rješenju - da bi se kapitalizam oporavio od krize pred njim je bio imperativ pokoravanja novih tržišta, vječita surova ekspanzija koja se u brojnim slučajevima provodila "ognjem i mačem".
Taj "čudesan oporavak" uvijek je bio stvoren na sirovom ugnjetavanju sve većeg broja ljudi, u novije vrijeme ponajviše u zemljama trećeg svijeta.
Marx je još prije 150 godina zapisao da kapitalizam, ako se želi održati, mora ući u svaki kutak planete i podrediti je svojem načinu operiranja.
Kada u konačnici kapitalizam zavlada svim tržištima (tj. postane globalan), ponestat će mu prostora za ekspanziju i tada slijedi njegov konačan kolaps.

Marx je svoju analizu predstavio u 3 velika toma koji su izdani 1867, 1885 i 1894. (zadnja 2 su izdana nakon njegove smrti. Urednik i glavni suradnik koji osigurao da djela budu dovršena i izdana bio je Friedrich Engels).
Danas je 2011. i možemo konstatirati kako je kapitalizam dosegnuo svoj vrhunac, gotovo cijeli svijet operira isključivo prema kapitalističkom načinu proizvodnje (uključujući i nominalno socijalističku NR Kinu).

Da bi spoznali u kolikoj je mjeri Karl Marx zaista bio u pravu nećemo morati još dugo čekati.